sposobnosti da se osete i ispolje sopstvene emocije
stepenu empatije i razumevanju osećanja drugih
stepenu senzitivnosti
stepenu svesne opredeljenosti za učenje, rast i razvoj
stepenu fleksibilnosti – otvorenosti uma
Jedino važno pitanje u ovom trenutku jeste – kako ćemo prebroditi ove izazovne i neizvesne trenutke (ovo predavanje držala sam u doba korone), bez obzira kojem tipu ličnosti pripadamo.
No, upravo od crta ličnosti zavise naši
pristupi pa tako i ovaj. Dobra
vest je da se ličnost menja i razvija te da je baš ovaj trenutak pogodan za
promene – bolje reći transformacije.
U ovom trenutku niko
od nas ne može sa sigurnošću znati hoće li biti inficiran ili ne, i ako bude,
hoće li preživeti.
Niko ne zna ni kako
će naša psiha ovo podneti za slučaj da izbegnemo koronu.
Ponajmanje znamo o
tome kako će goli opstanak izgledati nakon ove apokalipse – nema sumnje ona to
već jeste.
Pogledajte video snimak LIVE interaktivnog predavanja u vreme korone koje je održano 5. aprila 2020:
Veliki izazovi za sve tipove ličnosti
Jedna od osnovnih podela (Jung) jeste na introverte i ekstroverte; Ono što ovo vreme iziskuje jeste:
da se intorverti otvore – da se pokrenu u pravcu povezivanja i razmene kako se ne bi dodatno mučili i nosili sami to breme patnje: njihovim otvaranjem dobijaju i oni i drugi;
ekstrovertima je vreme da zarone u sebe i vide šta se događa sa njihovim sadržajima kada na tren ostanu nasamo s njima;
Druga važna podela jeste na maksimaliste i minimaliste (Imago terapija):
Minimalistima je svojstveno da sve minimizuju – od sopstvenih potreba do ozbiljnosti sadašnje situacije; njihov razvojni put ka središnjem odnosi se na: – prepoznavanje sopstvenih potreba, komunikacija sopstvenih potreba, skaliranje (od 1 do 10) sopstvenih emocija, želja, ciljeva… širenje perspektive u pravcu sagledavanja krupnije slike, stvarnog značaja i stvarnih posledica svega.
Maksimalisti, koji oduvek preuveličavaju sopstvene potrebe i sopstveni značaj i dramatizuju stvarnost i okolnosti, treba da povuku ručnu i otvore pitanja: kako mogu da ispričam ovu priču sa manje drame. Šta mi je zaista neophodno? Šta je ovde višak?
Treća podela je podela prema temperamentu(Hipokratova podela) – kolerik, sangvinik, melanholik i flegmatik.
Ovde je važno
upoznati se sa mogućnostima ponašanja i osobinama koje odlikuju onaj
temperament sa čijim karakteristikama verujemo da bismo se bolje izneli sa
situacijom.
Postavite sebi pitanje:
Šta (ili ko) bi mi pomoglo da se bolje nosim sa sadašnjom situacijom?
Visoko senzitivne osobe (VSO; HSP)
Visoko senzitivne osobe (VSO) čine specifičnu grupu ljudi, oko 20 posto ukupne populacije, koju karakteriše izražena čulna osetljivost, učestala prekomerna stimulacija, dubina procesuiranja i emocionalna reaktivnost i empatija. Za to su odgovorne specifičnosti nervnog sistema kao i mozga. Putem IMGR ustanovljena je razlika u strukturi mozga visokih senzitivaca naročito u delu koji je povezan sa emocijama i empatijom. Visoki senzitivci doživljavaju svet i sve pojave u njemu drugačije nego preostalih 80 posto ljudi na planeti Zemlji.
Visoka
senzitivnost se uglavnom nasleđuje. Da li će ona biti prednost ili hendikep u
mnogome zavisi od roditelja i okruženja u kojem se ličnost formira i razvija.
Tačno
je da ovaj skup osobina i tananost nervnog sistema mogu biti izvor
preplavljenosti osećanjima, patnjama, i somatskim reakcijama koje narušavaju
celokupno zdravstveno stanje, ali, s druge strane, upravo zbog njih ovi ljudi
su veliki kreativci, izuzetno inteligentni i višestruko nadareni, saosećajni i
velikodušni, obdareni izuzetnim sposobnostima kojima doprinose svetu menjajući
ga nabolje.
Karakteristike visoko senzitivnih osoba
D.O.E.S. – ovaj akronim označava – Dubinu procesuiranja (Depth of processing), Prekomerno stimulisanje (easily Overstimulated), Emocionalna reaktivnost i empatija (Emotionally reactive and having high Empathy), i Svesnost i ranjivost na sve stimuluse iz okruženja (being aware of Subtle Stimuli).
Dubina procesuiranja – ova osobina visoko
senzitivnih osoba odnosi se na temeljno obrađivanje podataka i sklonost ka
razmišljanju bilo da se to odvija svesno (voljno) ili nesvesno. Odlučivanje često
može biti veoma izazovan zadatak upravo zbog dubine i analitičnosti.
Prekromerna stimulacija – intenzivno poimanje
svega u okruženju – od čulnih nadražaja, do emocija i energija drugih bez
potrebe da budu iskazane; ova osobina i intuicija koja je kod visokih
senzitivaca prilično izražena mogu biti korisni, ali su veoma iscrpljujući,
naročito u turbulentnim situacijama i atmosferama.
Emocionalna reaktivnost i empatija – Emocionalna reaktivnost
se takođe odnosi na dubinu procesuiranja što znači da visoko senzitivne osobe
osećaju jači intezitet emocija, i prilikom pozitivnih i prilikom negativnih
iskustava. Ove osobe su osetljive na osećanja drugih, njihove potrebe i
raspoloženja, i vole da budu od pomoći i koristi drugima. Tuđa nesreća i bol ih
dodiruju duboko i utiču na njihova sopstvena osećanja.
Visoko senzitivne osobe mogu osetiti osećanja drugih čak i kada nisu iskazana, prepoznati energiju osobe pa čak i prostora i okruženja.
Svesnost suptilnih stimulusa – visoko senzitivne osobe
su osetljivije na mirise, zvuke, boje, ukuse i druge stimulacije iz spoljne
sredine i primetiće svaku promenu, nijansu, specifičnost. To ne znači da oni
imaju osetljivija čula već da intenzivnije obrađuju ono što tim čulima
percipiraju. Obraćanje pažnje na detalje im može doneti pojačani užitak, ali i
distrakciju i uznemirenost.
Visoko
senzitivne osobe su i muškarci i žene podjednako. Po pitanju otvorenosti mogu
biti intovertne i ekstrovertne osobe s tim što ovu drugu grupu čini oko 30
posto ukupnog broja VSO.
Visoko
senzitivne osobe treba da pojačaju sve samonegujuće aktivnosti, da smanje
zahteve koje pred sebe stavljaju, da više spavaju, i češće se opuštaju.
Važno
je da se bave fizičkim vežbama koje im vraćaju energiju, kao i vežbama disanja
i meditacije.
Njih izuzetno dotiče umetnost pa je pravo vreme za čitanje, virtuelne posete muzejima, pozorišne predstave i filmove, čitanje i muziku.
Ako
živite sa VSO (ili više njih) veoma je važno da međusobno razmenite informacije
o potrebama i svest o vanrednim uticajima na izvanredno osetljivu psihu.
Uvažite slabosti i osetljivost drugih i zamolite ih da uvaže vašu. Nipošto se
ne pretvarajte da ste jači i izdržljiviji nego što jeste i veoma dobro čuvajte
svoje gran
Narcisoidnost spada u devijaciju, tj. poremećaj ličnosti
Narcisoidnost se može podeliti na pozitivne i negativne tipove, poznatije kao „prosocijalna“ i „antisocijalna“ narcisoidnost. Sadašnja percepcija narcisoidnosti odnosi se na to kako se ophodimo prema samom sebi, ali i da li zloupotrebljavamo i iskorišćavamo međuljudske odnose zarad sopstvene koristi.
Antisocijalni narcis – Često je ovakva osoba
izuzetno teška, sebična i očekuje da dobije konstantno odobravanje od drugih
ljudi.
Prosocijalni narcis -Oni su navikli da
dobijaju zasluge za svoja dostignuća. Nastoje da čine dobra dela – često u
javnosti da svi mogu to da vide. Na taj način oni „izvlače“ iz drugih ljude
odobravanje i pozitivnu reakciju – on što im očajnički treba.
Možda ih znate po tome koliko su zabavni – nekada i previše u želji da se dopadnu svima.
Daleko od tradicionalnog verovanja da narcisoidnim osobama fali empatije, ovakvi ljudi koriste empatiju kako bi se prilagodili onome što se vama sviđa, i na taj način iz vas izvlače potvrdu za svoja dela i ponašanje.
Zloćudni narcis
Ovakvi ljudi neće učiniti ništa za vašu korist. On ili ona su
podložni tome da burno reaguju, pa čak i da unište druge ljude kako bi istakli
svoju krhku malenkost. Ovi ljudi mogu da formiraju dugoročne odnose, ali
njihovo ponašanje je nestabilno i mogu postati agresivni ako im se učini da su
ugroženi.
Tajni ili ranjivi narcis Nemojte da vas ime
zavara, jer i ovi pojedinci veruju da su superiorniji, ali zadržavaju ta
uverenja za sebe. Ranjivi narcisi su vrlo samozadovoljni i veruju da imaju
pravo na mnogo više pažnje nego što dobijaju. Oni se, dakle, konstantno osećaju
kao žrtva – kao da svet nije uspeo da prepozna koliko su oni, zapravo, posebni.
I na kraju, kojem god tipu ličnosti da
pripadate:
mislite umesto da brinete
pronalazite načine kako da se nosite sa onim što jeste, umesto da zamišljate i očajavate
brinite o sebi
smanjite potrebu za perfekcionizmom; on ni u redovno doba ne donosi koristi
saosećajte sa sobom umesto da se samosažaljevate (razlika je velika)
saosećajte s drugima
umirite se
smanjite konzumiranje:vesti, društvenih mreža, šećera, alkohola, brašna, negativnih razmišljanja i prognoza sopstvenih i tuđih